Boraveći nedavno u jednom našem lijepom gradu, neobavezno šetajući, ušla sam u cjećarnicu koja me privukla miomirisom probuđene prirode i razigranim šarenilom proljetnoga cvijeća. Želeći razveseliti samu sebe buketićem pristigloga proljeća, uživajući u pogledu na savršenstvo uzorka izloženoga cvjetnoga tepiha neprimjetno sam se našla usred neobaveznoga ugodnoga razgovora s prodavačicom. „Odakle ste? Razaznajem po govoru da niste odavde.“- upitala me radoznalo. „Iz Opatije“- odgovorim. „Blago vama! Predivna Opatija!“ – razdragano odvrati prodavačica. Potaknuta tim cvjetnim ambijentom, sjetih se moje prekrasne Opatije i njenih elegantnih cvjetnih površina, rascvjetalih parkova… i nezaobilaznih opatijskih kamelija! Još jedna u nizu njenih egzotičnih i jedinstvenih atrakcija koja oduzima dah i izaziva divljenje te kojoj s pravom pripada centralno, kraljevsko mjesto u parku Angiolina.
Plemeniti cvijet kamelije spoj je ljepote anemone, elegancije ruže i profinjenosti orhideje . Kameliji je tijekom povijesti izrečen niz komplimenata. Cvijet nad cvjetovima! Biljka cvijet nosi i po četiri mjeseca, neuobičajenog je vremena cvatnje, ovisno o vrsti – od listopada do svibnja. Njezina magičnost i osebujna ljepota višestoljetna je inspiracija pisaca, pjesnika i slikara diljem svijeta. I Sarah Bernard svoju svjetsku slavu zahvaljuje kameliji, „Dami s kamelijama“ Alexandera Dumasa.
Odakle dolazi taj cvijet duge i slavne povijesti?Pradomovina kamelija
Prvi puta kamelija se spominje 1725. prije Krista, kada je kineski car objavio da je čaj od listova kamelije, kineski čajevac (Camellia sinensis) njegovo omiljeno piće. Na Dalekom istoku kamelija prati putove budističkih svećenika, postaje religiozni simbol, sadi se u hramovima i na grobljima. I danas se nalazi u budističkim hramovima (primjerice u Kyotu u Japanu).
Kameliji je pradomovina Azija; od Koreje na sjeveru, Japana na istoku, Nepala na zapadu i Vijetnama na jugu. Kameliju smatraju najstarijom kultiviranom biljkom na svijetu, čak ni ruža ne postoji tisućljećima kao kamelija. U prirodi je nađeno nešto više od dvjesto divljih, osnovnih vrsta kamelije, a danas postoji čak nekoliko tisuća vrsta.
Gotovo zabunom u Europi
Europa je kameliju upoznala prije tristo godina kada su iz Japana Portugalci, Englezi, Nijemci i Francuzi, u vječnoj utrci za zaradom, dopremili japanski čajevac (Camellia japonica) kao sirovinu za proizvodnju čaja. Ali… pokazalo se da europska klima i europski ukus ne prihvaćaju proizvodnju čaja od kamelije. Iako je u Europu došla gotovo zabunom, nije razočarala svoje donositelje. Ubrzo je uočena njena ljepota pa se razvio uvoz kamelija. Europski kolonisti proširili su kulturu kamelija iz Europe u Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland. Budućnost cvijeta nad cvjetovima bila je osigurana.
Ponos svakoga vrta
Zbog raznolikosti formi i boja cvjetova, tople zelene boje zimzelenoga grma, kamelija je ubrzo osvojila simpatije vrtlara i postala ponos svakoga vrta.
Već je u devetnaestom stoljeću proslavila industriju cvijeća južne Francuske. Taj uspjeh potaknuo je pravu utrku i nadmetanje rasadničara diljem Europe u razvijanju novih sorti kamelije.
Zahvaljujući kineskim botaničarima koji su nesebično podijelili biljni materijal i znanje o kamelijama, danas se proučavanjem novih vrsta, njihovim širenjem, križanjima i razmnožavanjem bave hotikulturna duštva, stručni instituti i udruženja cijeloga svijeta.
Nedugo nakon europske premijere, kamelija se pojavila i u našim krajevima, i to na dvjema krajnjim točkama Jadrana: u Opatiji i u dubrovačkom primorju. Kako i kada je kamelija došla u Dubrovnik i obližnje mu Konavle, ne može se sa sigurnošću utvrditi. U Opatiji su poznati i vrijeme prve sadnje kamelije i zaslužna osoba. Riječ je o plemiću Iginiu Ritteru von Scarpi koji je sredinom devetnaestog stoljeća, gradeći svojoj supruzi vilu Angiolinu, u parku posadio prvu kameliju koja tu raste i danas.
Vrijeme cvatnje kamelije
Kamelije cvjetaju u vrijeme kada u vrtu imamo malo cvjetnih senzacija, a to je jesen, zima i rano proljeće, dakle razlikujemo kamelije jako rane cvatnje: od rane jeseni do rane zime, te od rane zime do ranog proljeća, srednje cvatnje: u proljeće te kasne cvatnje: u kasno proljeće. Paleta boja je velika: sve nijanse ružičaste, od nježne do snažne jarke crvene, bijele, šarene, s točkicama ili pjegama… Kineski su uzgajivači uspjeli iz divlje kamelije (Camellia nitidissima) kultivirati žutu kameliju (Camellia Jinhuacha).
Vrste kamelija
Od dvjestotinjak osnovnih, divljih kamelija vrtlari su uzgojili tisuće kultivara. Tri su osnovna tipa kamelija su:
Camellia japonica – danas najraširenija i najpristupačnija vrsta kamelije. Možemo je naći i u našim rasadnicima i prodavaonicama. Tu vrstu karakterizira veliki cvijet, i do 15 cm, za razliku od malih crvenih cvjetova originalne vrste pristigle Dalekog istoka.
Vrtlari i botaničari razvili su niz hibrida te vrste, natječući se u križanjima boja cvijeta, od sasvim bijelih do crvenih, šarenih, točkastih. Relativno se lagano uzgaja i u vrtovima i u zatvorenim prostorima.
Camellia sasanqua – u prijevodu cvijet planinskog čaja, došla je u Europu s japanskog otoka Kyushu te svojim karakteristikama razveselila zapadne uzgajivače. Jača i otpornija od Camelliae japonica lagano se prilagodila novim uvjetima. Nosi manje cvjetove i manje listove od svoje prethodnice. Manjeg je broja kultivara, nekoliko stotina, za razliku od više tisuća kultivara Camellia japonica. Njena originalna boja cvijeta je bijela, a danas je još razvijena briljantno ružičasta te duboko crvena boja rubina.
Camellia reticulata - stiže iz kineske provincije Yumman. U Kini se uzgaja i proučava već devetsto godina. Suradnja s europskim i američkim botaničarima omogućila je uzgoj niza hibrida mnogo otpornijih na sunce nego Camellia japonica. Ta kamelija zahtijeva mnogo pažnje pri sadnji i uzgoju. Za nju se opredijelite želite li u vrtu imati raskošnu biljku odjevenu u proljeće velikim cvjetovima duginih boja, nalik leptirima. Za takvu ljepotu isplati se i dodatno pomučiti, to je kamelija za ambiciozne vrtlare!
Sanja Vrbljanac
Enđi Lazarić
Ivan Petrović
