Kvarnerski škamp

Ekološki čisto područje Kvarnera temelj je bogate ponude zdrave hrane.  Primorska se kuhinja, zahvaljujući svojim mediteranskim utjecajima temelji na ribama, školjkama, rakovima i glavonošcima; na janjetini, tjestenini, na mediteranskom povrću i voću, začinskom bilju, na maslinama i maslinovom ulju, na kestenima (marunima) i vinu.  I većina će ljudi, kada ih upitate koji je najbolji kvarnerski specijalitet, bez previše razmišljanja odgovoriti – škampi.
A svi se slažu s tvrdnjom da je najukusniji škamp na svijetu onaj iz „plavoga mulja Kvarnerskog zaljeva“. S tom će se tvrdnjom složiti i brojni svjetski gurmani, koji su kvarnerski škamp spremni platiti bitno više nego bilo koji drugi.
O podrijetlu kvarnerskoga škampa najčešće se može čuti priča po kojoj je on nastao slučajnim križanjem domaćega škampa sa škampima pristiglim u riječku luku iz južnokineskog mora na oplatama britanskih ratnih brodova. Tu egzotičnu priču rado pričaju kvarnerski ugostitelji, uvjereni da će njihovim gostima nakon nje kvarnerski škamp biti slasniji.
No, ta priča kao i mnoge, samo je dio marketinga.  Vjerojatnija je istina da je današnji kvarnerski škamp umjetno naseljen u Jadran, odnosno da je donesen iz Norveške što je ustanovljeno analizom pred 30-ak godina.
Kvarnerski je škamp obično je blijedocrvene boje, dok su škampi uvezeni, zamrznuti iz Norveške, Danske i Škotske zdravorumeni, svi iste veličine i izgleda kao da su klonirani.
Nažalost, u Kvarneru je sve manje škampa. Škamp raste sporo, jer presvlači oklop, a da bi dosegnuo težinu od 20 dekagrama, treba mu deset godina.
Na pitanje kako se love, čak i oni koji žive na moru, jednostavno će slegnuti ramenima ili odgovoriti – mrežama. Taj je odgovor samo djelomično točan i ne odnosi se na “prave” škampe. Najslasniji i najcjenjeniji, oni prvoklasni kvarnerski, love se isključivo vršama na parangalu.  Velika je razlika između škampa koji se love vršom i onih koje s morskoga dna “pokupe” mreže kočarica.  I u tome leži dio odgovora  zašto je kvarnerski škamp najbolji na svijetu. Mreža, ne bira nego kupi sve, i ribe i škampe, pa su često istučeni. Uz to, u škampu iz vrše nema blata i pijeska.                                                                                                           Nije to običan lov golemih ribarica koje nemilice izvlače tone ribe razmišljajući samo o novcu i dobiti. Mnogi će reći da su škampi preskupi, no kada se malo bolje upozna način njihova lova, onda i cijena postaje prihvatljivija.
Pripremom kvarnerskog škampa na buzaru ističe se njihova prirodna aroma, ali i njihov miris. Buzara može biti bijela ili crvena ovisno o tome dodaje li se rajčica, a uz dodatak maslinovog ulja, peršina, krušnih mrvica, bijelog vina te češnjaka, nastaje tradicionalna  buzara i najcjenjenije jelo primorske kuhinje Kvarnera.

„Dani kvarnerskog škampa“  21.-29.05.2011.
Mošćenička Draga
Tjedan posvećen kvarnerskom škampu: prigodni menu, predavanja o biologiji škampa, ribolovu, okrugli stol „Kvarnerski škamp“, fešta na rivi…
Iz bogate ponude preporučujemo samo za Vas po promotivnim cijenama – Više